Salzburg ima više Mozartovih kipova nego što je Mozart za života ovdje imao zadovoljnih dana. Grad koji ga je zaposlio kao slugu i ispratio udarcem nogom danas ga lijeva u broncu, kleše u kamen i postavlja na trgove. Kajanje se, kao i sve u Salzburgu, isplati tek kad se dobro naplati. Spomenik na brdu Kapuzinerberg u Salzburgu. Mozartova bista na tom mjestu postavljena je 1877. godine, a 1881. zamjenjena brončanom bistom kipara Edmunda Helmera. MOZART VELIK JOŠ U MLADOSTI KASNO PRIZNAT NIKADA NADMAŠEN Ove tri kratke rečenice sažimaju Mozartov život i njegovu umetničku veličinu. Smatra se (iako nije povijesno dokazano) da je n jihova autorica  Wilhelmine van Hasselt-Barth , operna pjevačica iz 19. stoljeća. Glavni kip stoji na Mozartplatzu od 1842. Izlio ga je Münchenu, a modelirao Ludwig Schwanthaler. Mozart je tu visok, ozbiljan, u ogrtaču, s papirom i olovkom, i gleda u daljinu kao da sluša nešto što mi ne čujemo. Izgleda dostojanstveno, što je zanimljivo, jer dostojanstvo...

  Hangar-7 stoji uz salzburški aerodrom kao da ga je netko zaboravio pospremiti nakon snimanja filma o budućnosti. Ogromna kupola od stakla i čelika, zakrivljena kao krilo aviona ili kap vode koja se predomislila usred pada. Sve oko nje je obično: piste, ograde, parkirališta, hangari koji izgledaju kao hangari. I onda usred toga ovo: sjajno, prozirno i drsko, kao tip u smokingu na kamionskom odmorištu. Iza svega stoji Dietrich Mateschitz, čovjek koji je obogatio pola svijeta kofeinom i šećerom, a onda shvatio da novac treba negdje parkirati. Neki bogataši kupe jahtu, neki nogometni klub, neki treću ženu. Mateschitz je 2003. otvorio hangar. Ne bilo kakav hangar, nego katedralu za strojeve koji lete i jure, za avione, helikoptere i bolide. Projektirao ju je austrijski arhitekt Volkmar Burgstaller, i svaki detalj je pazio da zgrada izgleda kao da je i ona upravo poletjela. Koncept je jednostavan, gotovo bezobrazno jednostavan. U običnom muzeju strojevi stoje kao mrtvaci u lijesu, s pl...